top of page

Nikola Hajdin

Nikola_Hajdin.JPG

Nikola Hajdin (Vrbovsko, 4. april 1923 — Beograd, 17. jul 2019) bio je jevrejsko-srpski doktor građevinskih nauka, predsednik SANU 2003—2015.

 

Bio je profesor je Građevinskog fakulteta u Beogradu u penziji. Na istom fakultetu diplomirao je 1951. godine i doktorirao 1956. godine. Za naučnog saradnika Građevinskog fakulteta izabran je 1958. godine, za docenta 1960. godine, za vanrednog profesora 1961. godine, a za redovnog profesora 1966. godine.
Za dopisnog člana SANU izabran je 1970. godine, a za redovnog 1976. godine. Potpredsednik je SANU od 1994. do 2003. godine, predsednik SANU od 2003. do 2015. godine.


Bio je član je (inostrani) Slovenačke akademije znanosti i umetnosti, Evropske akademije nauka, umetnosti i literature sa sedištem u Parizu, Evropske akademije nauka i umetnosti sa sedištem u Salcburgu. Izabran je 2000. godine za počasnog doktora Nacionalnog tehničkog univerziteta Atine.
Predložio je (1954) i razradio jedan metod za numeričko rešavanje graničnih zadataka Teorije elastičnosti. Metod se pokazao prikladnim kako u Teoriji linijskih nosača, tako i u Teoriji površinskih nosača.


Metod je našao široku primenu u različitim granama tehnike, posebno u građevinskom konstrukterstvu, kasnije u hidrotehnici, u analizi saobraćajnih vozila, analizi zvuka i u nekim drugim problemima slične matematičke prirode. Citiran je i korišćen u radovima stranih autora, a u Engleskoj i u nekoliko magistarskih i doktorskih disertacija.


Naučni opus N. Hajdina od oko 200 radova, od čega je približno polovina objavljena u inostranstvu u najuglednijim časopisima ili na naučnim konferencijama od značaja.

Učestvovao je u radu više različitih naučnih komiteta internacionalnih simpozijuma i konferencija.
Kao profesor posebnih naučnih oblasti, N. Hajdin je održao više predavanja i kurseva na poslediplomskim studijama na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, na Građevinskom i Mašinskom fakultetu u Skoplju, Građevinskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani. Sarađivao je sa Društvom građevinskih konstruktera Slovenije i 3. razredom SAZU (Slovenačke akademije nauka i umetnosti).
Od važnijih priznanja i nagrada treba pomenuti sledeće:
- Oktobarska nagrada Beograda za 1959. godinu,
- Oktobarska nagrada Novog Sada za 1981. godinu,
- Nagrada AVNOJ-a za 1987. godinu,
- nekoliko nagrada na anonimnim konkursima za mostove u Jugoslaviji, kao i dobijena i nagrada na anonimnom konkursu za most preko reke Visle u Poljskoj.

©2023 Fondacija Mladen Selak

bottom of page