top of page

Mladen Selak

Mladen Selak (1921 — 2014) bio je srpski preduzetnik i pronalazač, koji je živeo u Americi. Rođen je u Bosanskoj Bojni na Kordunu 1921. godine (tada Kraljevini Jugoslaviji) gde je završio dva razreda osnovne škole. U Novi Sad se preselio 1930, gde je završio osnovnu i srednju školu. Obrazovanje u trgovinskoj akademiji nije uspeo da završi, jer je počeo Drugi svetski rat.

Mladen-Selak.JPG

Mladen Selak sa suprugom Melanijom, ćerkama Mirjanom, Nadicom, Nevenkom i Anicom i sinom Georgom.

U to vreme, stvorena je fašistička Nezavisna Država Hrvatska. Zbog tragičnih okolnosti Mladen je uhapšen na putu do kuće i odveden u zatvor u Glini. Na neverovatan način bio je spasen, a bio je jedan od 12 preživelih iz zatvora. U rodnom mestu je bio samo tri nedelje, a zatim je pod izgovorom da je regrutovan u vojsku, odveden u logor Jasenovac. I opet je spašen. U julu 1941. godine stigao je u Beograd kao izbeglica.

Posle Drugog svetskog rata, on je odbio da postane član Komunističke partije, a 1955. je konačno odlučio da traži mogućnost za boljeg života i slobode za sebe i svoju porodicu. Posle 11 meseci čekanja u Austriji bio je u mogućnosti da putuje u Njujork. Kao i svaki emigrant, u početku je morao da radi jednostavne zadatke - saniranje i krečenje kuća, učeći engleski jezik uz rad. Imao je sreću da dobije posao u bruklinskom Politehničkom institutu, gde je i studirao. Zatim opet iznenadne okolnosti diktiraju Mladenov razvojni put. Usredsredio se na grafičku industriju. Ofset štampa, koja je upravo ušla u upotrebu, je za njega postala veliki izazov. Mladen je 1968. napravio novi „ulagač za koverte ofset mašina“, koji je patentirao i na taj način učetvorostručio proizvodnju štampe koverti.

Nakon recesije 1972/73. godine morao da se preseli u Čikago i da je prema ugovoru, pet godina radi u kompaniji koja kupuje patente. Nakon toga, sad sa četiri patenata i velikim iskustvom u grafičkoj industriji, osniva kompaniju Astro Machine Corporation, koja je vremenom ostvarila visoku poziciju u industriji u svetu. Glavni motiv filozofije i uspeha ove korporacije izraženi su u ideji o „napretku kroz tehnologiju“. Kompanija do sada ima 18 registrovanih patenata. Ona uspešno proizvodi laserske ink-džet štampače, čiji plasman je obezbeđen kroz više od 500 ugovora sa najvećim svetskim kompanijama. Mladen Selak je bio član Radnog odbora Hjulet-Pakarda, koji koristi tehnologiju njegove kompanije.

Koliko je inž. Mladen Selak veliki hrišćanin, kao što je bio i Mihajlo Pupin, Nikolaj Velimirović, Savatije Božić, najbolje se vidi iz Selakovog teksta koji je “Politika” objavila 9. Aprila 2004. godine.

 

Ovo sam ja učinio za tebe

a šta ćeš ti učiniti za mene?

 

Ja Srbin – pripadnik nacije na koju se nedavno sručio gnev Zapada – pozvan sam na Stokholmsku konferenciju o poštovanju i pomirenju. Trećeg dana održavanja sastanka obratili su mi se sa pitanjem: “Gospodine Selak, toliko ste propatili u Drugom svetskom ratu, kako to da ste, uprkos nesrećama koje ste preživeli, ispunjeni srećom, zahvalnošću i praštanjem? Šta je to što ste naučili a što može biti od pomoći i drugima?”

selak.JPG

Morao sam potom da prođem kroz mučne trenutke, prisećajući se dana koje sam preživeo u koncentracionom logoru. Bilo je to jula 1941. godine. Tek što sam pobegao iz užasa koncentracionog logora u Jasenovcu, u kome sam bio svedok najgore svireposti, uputio sam se preko prekrasnih brda i dolina Hrvatske. U jednom trenutku, stigao sam u neki zaseok čije ime, sve do danas, nisam uspeo da saznam. I tu, zastavši da se napijem hladne vode sa izvora, ugledao sam staro, oronulo drveno raspelo na kome je ispod stopala Isusa Hrista stajao jednostavan natpis: “Ovo sam ja učinio za tebe, šta ćeš ti učiniti za mene?”

Nisam bio ateista. Odgajen sam u skromnoj srpskoj pravoslavnoj porodici, u svim običajima i službi karakterističnim za pravoslavnu veru. Kao dete posebno sam bio srećan u vreme Božića i Vaskrsa. Ali toga dana u kome je lepota prirode upečatljivo ukazivala na nešto neuporedivo uzvišenije od naše ljudske netrpeljivosti i osvetoljubivosti, dok sam posmatrao Isusov lik, shvatio sam da se nikada nisam dovoljno upoznao sa Čovekom prikovanim na krst, sa Onim koji je tako mnogo učinio za ljudski rod. Od tog trenutka odlučio sam da naučim mnogo više o značenju Njegovog života i Njegove smrti. Iskreno sam se zapitao: “U redu, ovo si Ti učinio za mene. Šta ja sad da učinim za Tebe?”

Traganje u tom smislu promenilo mi je život. I posle šezdeset tri godine ono ga i dalje menja! Odgovor na pitanje koje su mi postavili na Stokholmskoj konferenciji vrlo je jednostavan: Samo zahvaljujući onome što je Isus Hristos učinio za mene, zahvaljujući praštanju i blagodati, ja sam postao sposoban da i sam ponudim drugima praštanje i blagodat.

Nisam verski fanatik. Ja sam inženjer i pronalazač, poslovan čovek, osnivač Fondacije Selak koja nagrađuje mlade pronalazače u Beogradu. Znam da živimo u svetu kojim upravljaju prirodni zakoni i da postoji jasna uzročno-posledična veza između sila prirode. Međutim, shvatio sam da je u isto vreme nešto visoko iznad onoga što možemo da vidimo, čujemo ili izmerimo u svojim laboratorijama. Takođe sam shvatio da, bez obzira na svoju korisnost, nauka ne ume da odgovori na važna pitanja koja pokreću uzvišeni pojmovi opraštanja, i ljubavi.

A mi? Šta ćemo zaveštati svojoj deci? Praštanje ili mržnju? Želimo li da naša deca i njihova deca nastave surove sukobe pokrenute mržnjom, osvetom, zlom, ili ćemo ih učiti ljubavi i praštanju?

Imam predivnog unuka koji nije tako visok – na mene je; želim da mu ostavim u nasleđe upravo ono što sam ja naučio, a ne mržnju i predrasude koje su meni pokušali da predaju svi tragični događaji koje je pokrenulo ljudsko bezumlje. Nisam mogao da biram šta ću svom unuku dati u fizičkom pogledu; ali ovo drugo nasleđe i te kako mogu.

Zabolelo me kad sam čuo da su u Beogradu i Nišu nedavno zapaljene džamije, a da su na Kosovu izgorele i sravnjene sa zemljom 24 pravoslavne crkve. Kada će to prestati? Kada će versko-nacionalistička mržnja koja je vekovima rastrzala našu naciju konačno doživeti svoj kraj?

Možda se to neće dogoditi sve dok to ne prestane u ljudskom srcu. Što se mene tiče, to novo saznanje doživeo sam kada mi je postavljeno pitanje: “Ovo sam učinio za tebe – šta ćeš ti učiniti za Mene?”

selak2.JPG

Prepiska sa porodicom povodom Selakove smrti

Tekst In Memoriam

 

 

Objavljeno u listu „Politika“ dana 11.02.2014.

 

 

Fondacija „Mladen Selak“ obaveštava sve prijatelje, prijatelje nauke i tehnike, imena i dela Mihajla Pupina i mlade pronalazače, da je naš dragi čika Selak, osnivač Fondacije, preminuo 08.02.2014. u Čikagu, gde će biti i sahranjen. Čovek bez koga ne bi bilo Inovacijskog pokreta u Jugoslaviji i Pupina kao simbola vrednosti tog Pokreta, čovek koji je osnovao Fondaciju sa osnovnim zadatkom da izučava Pupinovo delo, čovek koji nije dozvolio da se ugasi Savez pronalazača, jer je i sam veliki pronalazač, čovek koji je pomogao hiljade mladih studenata i preduzetnika, čovek koga smo mnogo voleli Mladen Martin Selak, napustio nas je odlaskom u nebesko carstvo.

Napustio nas je veliki čovek i dobrotvor, ali njegovo delo, njegove hrišćanske vrednosti, omogućuju da večno živi.

Fondacija Mladen Selak  

08.februar 2014. Beograd

Draga Nevenka,draga tetka Meli,

Samo dragi  Gospod zna koliko smo teško podneli vest da nas je napustio naš dragi čika Selak. Za mene i moje najbliže saradnike, posebno obe Rade, bio je više nego roditelj. Za ovih tridesetak godina koliko ga znamo tako smo ga doživljavali, a i on nas, kao njegovu decu. Uvek smo se trudili, kroz Glasnike Fondacije, da sve to što on čini u svojoj Otadžbini, na afirmaciji nauke i tehnike i humanitarnom radu, duboko poštujemo i afirmišemo kroz državne institucije, u prvom redu kroz Srpsku akademiju nauke i umetnosti.

Čika Selak je preko 1.500 đaka i studenata na razne načine pomagao i zato je danas on u Srbiji simbol vrednosti mladih pronalazača. Njegovo delo cene svi velikani jugoslovenske i srpske nauke, a veliki su mu prijatelji akademik Nikola Hajdin, Slobodan Simić kao i mnogi drugi.  Novi Sad, Idvor, Zrenjanin, Vevčani, Pančevo, Užice, Banja Luka, Podgorica, Ljubljana i da ne nabrajam, sa posebnom ljubavlju su uvek pitali za čika Selaka. Za sve je bio oličenje skromnosti i čestitosti i svi su dobro znali da on nije toliko bogat, koliko pomaže svoju zemlju. U toj pomoći nikada nije pokazivao ni oholost ni gordost niti isticao svoje zasluge.

Ostaće zapamćeno u srpskom narodu da je čika Selak, jednog od najvećih svetskih naučnika i srpskih lobista Mihajla Pupina otrgnuo od zaborava. To dobro zna Idvor, čiji je on počasni građanin, koji danas tuguje sa nama.

Nevenka, veoma smo zahvalni dragom Bogu da ste bili u Fondaciji gde ste se mogli uveriti kako mi radimo. Upoznali ste prof. Hajdina, Slobodana Simića, prof.Branka Kovačevića, generala Branka Krgu i druge koji su najviše pomogli da se Fondacija održi dugi niz godina. Molim Vas da prenesete, celoj Vašoj porodici, da je čika Selak u Beogradu stvorio Fondaciju sa skromnim i čestitim ljudima. Čovek koji je u svom životu napravio tako velika dela kao što je uradio čika Selak, a pritom uvek isticao svoju porodicu i svoju decu, ostaće večno da živi u svom narodu.

 

Želeći da pomogne mladim i talentovanim ljudima u oblasti naučnog razvoja, osnovao je Fondaciju „Mladen Selak“. Ona pomaže mlade pronalazače. Kroz sve godine Mladen Selak je posebnu pažnju posvetio srpskoj zajednici u Sjedinjenim Državama i ljudima u svojoj domovini, kojima je pomagao na razne načine. Koliko je bio omiljen u Fondaciji od svojih saradnika najbolje pokazuje tekst objavljen u dnevnom listu “Politika” povodom njegove smrti.

 

Draga Nevenka znamo da Vam je teško i bol delimo sa Vašom porodicom. Sigurni smo da se sada nalazi naš čika Selak među anđelima, jer je bio anđeo na zemlji. Neka je večna slava i hvala mu.

Milan Božić, sa saradnicima

08. februar 2014. Čikago

Dragi Milane,

U ime moje majke, Melanije, brata George-a, sestre Mirjane, Nadice i Anice, najsrdacnije se zahvaljujem na toplim recima upucene svima nama. Zaisata smo izgubili jednog posebnog coveka, oca, i supruznika, koji je voleo svoj narod celim srcem. Nedostajace nam mnogo, ali, dragi Gospod neka nam bude milostiv kako bi ublazio nasu tugu kroz koju prolazimo i koja ce ostati sa nama zauvek. Hvala Vam na Vasoj podrzci u svemu sto je tata radio. Ostajemo Vam zahvalni na Vasem velikom trudu za Fondaciju. Veliki Pozdrav Vama i Vasim saradnicima.

Srdacno, Nevenka

Nažalost po smrti Mladena Selaka nastali su ozbiljni problem oko finansiranja Fondacije, četiri godine Fondacija je bila bez ikakvih sredstava ali je preživela. Selakova porodica počinje da ponovo pomaže od 2019 ali tome ubrzo dolazi kraj. Neposredno pred obeležavanje Oktobarskih susreta 2020 dobili smo obaveštenje da je porodica Selak donela odluku da prestane da pomaže Fondaciju zbog teške situacije koju je izazvala Korona.

 

20.avgust 2020. Čikago

Dragi Milane,

Vec duze vremena je proslo od kako smo se culi, i nadam se da ste Vi i Vasa porodica zdravi i da niste bili pogodjeni pandemijom.

Kao sto znate, ova situacija pandemije je izazvala nesigurnosti ne samo kod nas, vec i globalno. Kao rezultat toga, i mi, Astro, je bio pogodjen neizvesnoscu sto se tice biznisa. Nazalost, doslo je vreme, uz veoma teskoj odluci, da se fondaciji blizi kraj, koji niko nije predvideo. Ovo je bila teska odluka ali veoma potrebna za nasu buducnost. Nadam se da cete me razumeti da posle svih ovih godina, uz puno napora i truda, nasa odluka je bila neophodna.

To receno, nastavicemo sa odrzavanjem Fondacije do kraja ove godine (2020).

Ako imate bilo kakvo pitanje, molim Vas javite mi.

Uz najsrdacniji pozdrav,

George Selak

 

​                Za sve nas ovo je iznenađenje ali nam je bilo jasno da moramo sami nastaviti borbu da se Fondacija ne ugasi. U protivnom ogromni rad uložen u Fondaciju kroz ovih 30ak godina bio bi uništen. Mi smo se zahvalili porodici na svemu što su uradili da nam pomognu da se između ostalog ogromno delo njihovog oca utemelji u srpskom rodu. Evo našeg odgovora:

 

25.avgust 2020.Beograd

Dragi George,

Hvala Vam na svemu, šta drugo mogu da kažem, nijedna druga reč ne bi bolje iskazala moju zahvalnost prema Mladenu Selaku.

Ja sam imao privilegiju da vodim Selakovu Fondaciju toliko godina, boreći se da se Mihajlo Pupin otrgne od zaborava i da ime Mladena Selaka ostane zapisano u srpskom narodu kao veliki dobrotvor. Zadnjih godina pripremam ljude koji će i posle mene da nastave rad Fondacije. Mislim da ništa ne bi uradili ako bi se posle nas ugasila Fondacija. To ne mislim samo ja već i ugledni članovi Upravnog Odbora.

Radeći ovaj posao Gospod me je nagradio da sam upoznao velikane srpskog naroda kao što su: Patrijarh Pavle, akademik Nikola Hajdin, Mladen Selak i mnogi drugi, što meni lično u ovim godinama predstavlja veliko zadovoljstvo.

Hvala Vam što ste nam dali malo vremena da organizujemo Idvor 2020. i izvršimo ozbiljnije pripreme za obeležavanje 100 godina čika Selakovog rođenja iduće godine. Ozbiljno radimo na monografiji Fondacije.

Posebno nam je drago da je ispred Selakove porodice prošle godine, prilikom održavanja 40 godina Oktobarskih Susreta u Idvoru bila Nevenka. Nevenka se mogla uveriti u to koliko ozbiljno Fondacija radi na sređivanju Pupinovog muzeja u Idvoru, koji će večno prikazivati Selakov doprinos.

Celoj porodici Mladena Selaka želimo puno sreće i dobro zdravlje i verujte da u nama imate pravog prijatelja.

Srdačan pozdrav svima,

Milan Božić.

P.S. Poslato na znanje Nevenki i Draganu.

 

                Kada činiš dobra dela Gospod te nikada ne napusti. To se pokazalo i sa Fondacijom gde smo uspeli i, pored svih problema, ove 2020. godine da uspešno organizujemo 41. Oktobarske Susrete. Pupinovu medalju smo dodelili: izuzetnom stvaraocu, profesoru Univerziteta u penziji Miloradu Obradoviću, generalu koji je godinama bio na čelu Vojno-Tehničkog Instituta i dnevnom listu “Politika”.

                Po održavanju Oktobarskih susreta ubrzo se oglasila i Skupština grada Beograda i posle 6 godina zastoja pokrenut je postupak postavljenja Pupinovog spomenika pored Nikole Tesle ispred ETF-a po idejnom projektu Fondacije. To je bilo Selakovo najveće delo jer je on na Oktobarskim susretima 9.oktobra 2012. to pokrenuo.

©2023 Fondacija Mladen Selak

bottom of page