top of page

Dušan Čkrebić

Dusan Ckrebic.JPG

Dušan Čkrebić (Niš, 7. avgust 1927), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SR Srbije i SFR Jugoslavije. U periodu od 1984. do 1986. godine obavljao je dužnost predsednika Predsedništva SR Srbije.

​

Osnovnu školu pohađao je u Vrnjačkoj Banji i Kragujevcu. Bio je đak Kragujevačke gimnazije i u njoj je maturirao 1947. godine. Učestvovao je kao dobrovoljac na Sremskom frontu, kao i u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije u Trećem kragujevačkom bataljonu Prve proleterske udarne brigade. Iz rata se vratio odlikovan Ordenom za hrabrost i oficirskim činom. Rezervni je major.

Studije aeronautike počeo je 1947. u Sovjetskom Savezu na Moskovskom avijacionom institutu (MAI) kao stipendista jugoslovenske vlade. U leto 1948, zbog Rezolucije Informbiroa, prekinuo je studije u Moskvi i nastavio ih iste godine u jesen u Beogradu. Diplomirao je juna 1953. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Uža struka mu je elektro-energetika. Radio je kao diplomirani elektroinženjer-energetičar u Vojnom vazduhoplovnom institutu u Žarkovu, kako na održavanju elektromotornog pogona, tako i na automatskoj regulaciji aerodinamičkih tunela u povoju. Bio je direktor tehničke službe održavanja u Koksari u Lukavcu, BiH. Izabran je za generalnog direktora „Fabrike sode” u Lukavcu u jesen 1958. godine. Bio je kao stipendista OUN na usavršavanju i specijalizaciji u termoelektranama velikih kapaciteta u sistemu RWE (Rajnsko-Vestfalske elektrane) u Zapadnoj Nemačkoj. Položio je državni ispit za ovlašćenog diplomiranog inženjera elektrotehnike.

​

U Republici Srbiji bio je podsekretar u Republičkom sekretarijatu za privredu, pri čemu se posebno bavio energetskim razvojem Republike Srbije. Bio je predsednik Privredne komore Srbije. Predsednik Izvršnog veća je bio u periodu 1974—1978. godine, a u periodu 1978—1982. predsednik Skupštine SR Srbije.

​

Bio je izabran za predsednika CK SK Srbije za period 1982—1984, a predsednika Predsedništva SR Srbije 1984—1986. godine. Bio je član CK SKJ-a od 1982. do 1990, a Predsedništva CK SKJ-a od 1982. do 1984. i od 1986. do juna 1990. Nakon promene vlasti u Srbiji, u jesen 1987. bio član Predsedništva CK SKJ.

Ante Marković

Ante Markovic.JPG

Ante Marković (Konjic, 25. novembar 1924 — Zagreb, 28. novembar 2011) je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe, inženjer elektrotehnike i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske. U periodu od 1982. do 1986. obavljao je funkciju predsednika Izvršnog veća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, od 1986. do 1988. predsednika Predsedništva SR Hrvatske, a od 1989. do 1991. godine poslednjeg premijera SFRJ.

 

Školovao se u Dubrovniku i Zagrebu i još pre Drugog svetskog rata pripadao je naprednoj omladini, te je primljen u Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) 1940. godine, dok je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) postao 1943. godine.

Diplomirao je elektrotehniku na Tehničkom fakultetu (danas Fakultet elektrotehnike i računarstva) Univerziteta u Zagrebu 1954. godine. Po diplomiranju se zaposlio i dugo radio u preduzeću „Rade Končar“, Zagreb, najpre kao projektant, zatim kao šef odseka za ispitivanje, a potom kao pomoćnik tehničkog direktora i na kraju kao pomoćnik generalnog direktora. Od 1961. do 1984. godine bio je generalni direktor ovog preduzeća koje je brojalo 25.000 zaposlenih.

​

Kao premijer, izvukao je Jugoslaviju iz ekonomske krize, oborio inflaciju s 56 posto mesečno koliko je iznosila u novembru 1989. na 2,4 posto u martu 1990. godine i otpočeo snažne reforme kojima je nastojao da Jugoslaviju uvede u Evropsku zajednicu (EEZ). Došlo je do liberalizacije uvoza, delimične deregulacije i otvaranja tržišta novca, kapitala i radne snage. Markovićeve reforme dovele su do toga da su devizne rezerve SFRJ porasle sa 1,5 na 6,8 milijardi dolara (USD). U vremenskom intervalu od godinu i po dana prepolovljen je spoljni dug na 12,2 milijarde dolara. Marković je takođe vezao jugoslovenski dinar (YUD) za nemačku marku (DEM), u odnosu 1:7, što je dovelo do toga da je dinar bio jedina konvertibilna valuta sa istoka Evrope. Međutim, usled tadašnjih političkih prilika, njegovi planovi su osujećeni. U decembru 1989. godine je izjavio:

Zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Evrope.

​

Sredinom 1990. osnovao je Savez reformskih snaga Jugoslavije (SRSJ), pred tadašnje višestranačke izbore. No, pošto su bili žestoko napadani u medijima većine jugoslovenskih republika, reformisti su pretrpeli poraz. Krajem 1991. Marković je bio potpuno marginalizovan, što je rezultovalo njegovom ostavkom.

​

Preminuo je 28. novembra 2011. godine u Zagrebu. Kremiran je na zagrebačkom groblju Mirogoj, a sahranjen je u Dubrovniku.

©2023 Fondacija Mladen Selak

bottom of page